30.10.2012

Duhovna obnova Zajednice Krvi Kristove u Livnu

U samostanu sestara Služavki Malog Isusa u Livnu održana je 27. listopada duhovna obnova za članove Zajednice Krvi Kristove u Kongori i Širokom Brijegu.

U subotu 27. listopada u Livnu je u samostanu sestara Služavki Malog Isusa održana duhovna obnova za članove Zajednice Krvi Kristove (ZKK) u Kongori i Širokom Brijegu te za štovatelje Krvi Kristove.

Susret, u kojem su sudjelovale 43 osobe, započeo je u 9,00 sati, a završio u 17,30. Duhovnu obnovu na temu Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri!(Mk 9,24) animirale su s. Branka Gabrić, s. Renata Vukadin i s. Jadranka Obućina, članice Klanjateljica Krvi Kristove.

Susret je započeo liturgijskom molitvom Božanskog časoslova koju je animirala s. Branka. Zatim je s. Jadranka održala izlaganje Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri! ističući da vjerovati znači: čuti Isusovu riječ, potvrditi je, sačuvati i slijediti. Godina vjere darovana nam je da se zapitamo kome to vjerujemo te produbimo svoju vjeru čitanjem Svetog pisma i Katekizma Katoličke crkve, kako nam je to preporučio Sveti Otac u svom apostolskom pismu Vrata vjere. Vjera u trojedinoga Boga – Oca, Sina i Duha Svetoga najveće je otajstvo naše vjere. Pozvani smo na dioništvo života Presvetog Trojstva. Taj savez i dioništvo moguće je ostvariti oslonjenošću i povjerenjem u Boga te težnjom za darom ljubavi, zaključila je s. Jadranka.

Pokorničko je bogoslužje vodio, a poslije i predslavio euharistijsko slavlje fra Marko Ešegović, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Nakon objeda članovi ZKK razgledavali su  Franjevački muzej i galeriju Gorica (Livno) kao i crkvu sv. Petra i Pavla. Posjetitelji su bili oduševljeni stalnim postavom slika bosansko-hercegovačkog i hrvatskog slikara Gabrijela Jurkića, koji u  Franjevačkom samostanu na Gorici provodi posljednje godine svog života, a franjevcima je ostavio vrijedne umjetničke slike te tisuće crteža.

U popodnevnim satima program je nastavljen meditacijom pod nazivom Vjeruješ li? koju je pripremila s. Renata. Uz pomoć glazbe, slika i pisane riječi sudionici su pokušali ući u dublji odnos s Isusom i preispitati svoju vjeru. Isus u meditaciji postavlja pitanje svakome osobno: Vjeruješ li? Vjeruješ li da u olujama života ja upravljam kormilom tvoje lađe? Vjeruješ li da je moja ruka uvijek, ali baš uvijek otvorena za tebe i ispružena prema tebi? Vjeruješ li da ništa ne znači dati život za čitav svijet ako prezreš život i najneznatnijeg bića? Sudionici su osjetili da ova i druga pitanja koje je Isus uputio preko meditacije dotiču dubine njihova bića i izazivaju odgovor kojim i završava prezentacija: Vjerujem, Gospodine, pomozi mojoj nevjeri!

Slijedilo je klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu u kapeli samostana, a duhovna je obnova završena zajedničkim osvrtom sudionika.

(J.O)