23.03.2012

"Jezik Hrvata u Bosni i Hercegovini od Matije Divkovića do danas"

Književni jezik Hrvata u BiH se razvijao od 11. stoljeća. Fra Matija Divković istaknut je kao metafora za kulturni i jezični identitet Hrvata u BiH.

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu organizirali su međunarodni suradni skup "Jezik Hrvata u Bosni i Hercegovini od Matije Divkovića do danas". Skup je održan 23. ožujka 2012. u Maloj vijećnici Rektorata Sveučilišta. Prisutne je pozdravila i skup otvorila dr. sc. Jadranka Gvozdanović (Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg) te je u svom pozdravu istaknula da su Hrvati u BiH i u Hrvatskoj dio iste cjeline. Prisutne je u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pozdravio Staša Skenžić, istaknuvši pritom važnost bosanskih franjevaca za standardizaciju hrvatskog jezika.

U ime Hrvatskih studija govorio je dr.sc. Josip Talanga te je istaknuo fra Matiju Divkovića kao metaforu za kulturni i jezični identitet Hrvata u BiH.
Prvo izlaganje pod nazivom "Jezik Hrvata u BiH" održao je dr. sc. Ivo Pranjković (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Književni jezik Hrvata u BiH se razvijao od 11. stoljeća. U razdoblju od 11. do 16. st. dobrim djelom su bili zastupljeni crkveni spisi. Drugo razdoblje, od 16. do 18. st. poklapa se s Katoličkom obnovom i plodnim djelovanjem franjevaca, u književnom smislu prekida se veza sa srednjovjekovnom Bosnom i jezički se povezuje s Dubrovnikom i Dalmacijom. Franjevci su jedini obrazovani ljudi toga doba, imaju razvijeno školstvo, a izvan BiH djeluju i u Dalmaciji i u Slavoniji, pokrivajući time područje gdje žive Hrvati-štokavci. Literarna produktivnost franjevaca je bila raznovrsna, od katekizama do latinskih gramatika. Treće doba pokriva 19. i početak 20. st. kada dolazi do simbioze starije franjevačke i narodne usmene književnost. Dr. sc. Miroslav Palameta (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu) održao je izlaganje "Lingua Illyrica od XVII. do XIX. st.". Pojam Ilirik redefinirala je Crkva poslije Tridentskog sabora i pokrivao je srednjevjekovna kraljevstva Hrvatske, Dalmacije, Slavonije i Bosne, ilirički (slovinski) jezik postao je sveučilišni jezik na papinskim sveučilištima, dok se lik svetoga Jeronima počeo blisko vezati uz Ilirik, što je najbolje vidljivo u obliku Ilirskog zavoda svetog Jeronima koji je bio glavna obrazovna ustanova za svećenike s toga područja. Do 18. stoljeća naziv ilirički jezik polako se povlači pred nazivom hrvatski.

Izlaganje pod imenom "Dalibor Brozović i jezik bosanskih franjevaca" održao je dr. sc. Josip Lisac (Sveučilište u Zadru), a među ostalim, predavač je istaknuo ulogu franjevaca u promicanju ijekavštine. Dr. sc. Katica Krešić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru) održala je izlaganje "Pravopis za nižje učione katoličke u Hercegovini (1873.)", a navedeni pravopis fra Franje Milićevića bio je prvi tiskani pravopis u BiH. Unatoč naslovu knjige, jezik se u knjizi naziva hrvatskim. Izlaganje pod nazivom "Nazivoslovni prinosi franjevačkih priručnika" održala je dr. sc. Diana Stolac (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci), a u izlaganju je bio naglasak na jezikoslovnim, matematičkim i medicinskim priručnicima koje su franjevci tiskali u 18. su stoljeću. Alojzija Tvorić održala je izlaganje "Stilske figure u djelima pojedinih franjevačkih pisaca (Ivan Ančić, Lovro Šitović, Mate Zoričić i Petar Bakula)", koje se bavilo djelima navedenih franjevačkih autora koji su djelovali od 17. do 19. stoljeća. Pročitano je također i izlaganje "Jezik Nikole Šopa (1904.-1982.) kroz različite faze njegova pjesničkog stvaralaštva" koje je napisala. dr. sc. Fedora Ferluga-Petronio (Università degli Studi di Udine). Dr. sc. Pavao Knezović (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu) održao je izlaganje "Polivalentnost latinskog jezika u BiH". Istaknuo je da je u BiH latinitet prisutan od 10. st. Pismo pape Ivana X. hrvatskom kralju Tomislavu, također je bilo naslovljeno i humskom knezu Mihovilu. Povelja Kulina bana (1189.) pisana je dvojezično, također i na latinskome. Dolaskom franjevaca u 13. stoljeću, započinje nova faza korištenja latinskog jezika, franjevačka latinska pismenost vidljiva je i u službenim dokumentima, ali u književnosti, sve do 20. stoljeća.
Na kraju skupa održan je okrugli stol koji se bavio stanjem hrvatskog jezika u suvremenoj Bosni i Hercegovini.   (IKA)