17.02.2021

Korizmeni hod

Tekst pripremila: s. Mara Matijević

Korizma - življenje otajstva Isusa Krista raspetog i uskrslog

Ovo je vrijeme kada trebamo više nego inače misliti na Otkupiteljeve boli. Vježbajte se u meditiranju Raspetoga. Nastojte ga držati uvijek u srcu. Njegujte Isusovu ljubav. (Marija De Mattias )

U ovim Marijinim riječima, možemo slobodno reći imamo program korizmenoga hoda: proživljavanje stvarnosti otkupljenja kojega je Isus ostvario prolijevajući svoju krv iz rana koje mu je prouzrokovalo razapinjanje na križu. Ova Njegova krv proizvodi u nama želju da Ga više ljubimo i da uranjamo u tajnu ljubavi koja je natjerala Isusa na križ i to zbog našega NE Božjoj ljubavi u našim opredjeljenjima za zlo, a ne za dobro.

To uranjanje u Isusovu ljubav uvodi nas u slobodu duha koja ne trpi navezanosti na ispraznosti i pokazuje nam put kako ćemo se brinuti i u sebi njegovati Isusovu ljubav.

Što znači riječ korizma?

Etimološki riječ korizma dolazi od latinske riječi quadragesima (četrdesetnica). Trajanje korizme kroz četrdeset dana nadahnuto je sjećanjem na četrdeset dana koje je Isus proveo u pustinji (usp. Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1); Mojsije na Sinaju (usp. Izl 24,18) Ilija na Horebu (usp.1 Kr 19,8); Izraelci lutali pustinjom (usp. Još 3,4); 40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo (usp. Dj 1,6-11).

Vrijeme korizme pripada vazmenom ciklusu liturgijske godine i obuhvaća razdoblje od  Pepelnice do Velikoga četvrtka, to jest Mise večere Gospodnje, kojom započinje vazmeno trodnevlje. 

Vrijeme korizme je prikladno vrijeme da razmislimo o kvaliteti i smislu svoga osobnog života i života u svojoj obitelji i okolini, odnosno o autentičnosti svoga vjerničkoga života u svakodnevici i slavljeničkim trenucima. Korizma nije žalobno vrijeme, već prilika da budemo duhovno zdraviji, plemenitiji  i bolji.

Korizma počinje na dan Pepelnice.

Što je pepelnica? Kada se pojavio ovaj običaj?

Nekada su javni pokornici svoju korizmenu pripravu na pomirenje na Veliki četvrtak započinjali obredom posipanja pepelom. Budući da taj pokornički obred nije mogao biti prve korizmene nedjelje (jer su nedjeljom bili zabranjeni svi pokornički čini, budući su korizmene nedjelje izuzete od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja je spomen uskrsnuća Gospodnjega), pokornici su posipani pepelom u srijedu prije te nedjelje te je za njih korizma počinjala te srijede. Taj obred pepeljenja prihvatili su uskoro ostali vjernici kao pokornički ulazak u korizmu.

Što predstavlja korizma za kršćane? Na što ih poziva?

Smisao korizmenog vremena sažet je u Isusovu proglasu i pozivu »Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju!« (Mk 1,14-15). Iako je to zahtjev i poslanje cjelokupnog kršćanskog života, napose se preporučuje u korizmenom vremenu, u svjetlu pashalnoga otajstva Kristove muke, smrti i uskrsnuća. Poziv je to na duhovnu katarzu (=pročišćenje), oplemenjenje našeg odnosa prema Bogu i bližnjima. U središtu je metanoja – promjena, obraćenje srca i uma, povratak u kuću Očevu.

Važno je ponajprije uočiti bît ovoga korizmenog vremena. Vjerničko življenje korizme bi se trebalo usidriti u otajstvo Isusa Krista raspetog i uskrslog. Tek u toj orijentiranosti biva smislenim i plodnim vjernički post, pokora, milostinja, obraćenje, u konačnici slavljenje Uskrsa kao »hoda u novosti života« (usp. Rim 6, 3-4). Razmatranje Kristove muke, napose po pobožnosti križnoga puta, nastoji ukazati ne samo na Otkupiteljevu patnju nego i dati smisao svim našim osobnim i društvenim patnjama. Korizma je tako uprtost kršćaninova pogleda u Boga na križu. Tek na križu se događa objava Boga. Ako se sam Bog daje pogoditi patnjom i ako trpi, onda patnja više nije prigovor protiv Boga jer on su-pati s nama. Dakle Bog, kako ga nastojimo razumjeti polazeći od događaja Isusa Krista,) je Bog supatnik, koji dijeli s čovjekom njegovu patnju te ga spašava i izbavlja. To je jedini ispravni put razumijevanja korizme.

Što je post? Koji je smisao posta? Je li post u korizmi obavezan?

Crkva je proglasila samo dva dana strogog posta i nemrsa u godini, a to su Čista srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. U sve druge dane vjernik nije obvezan postiti, ali se svesrdno preporuča kao sredstvo za duhovnoi rast. Zapovijed nemrsa (uzdržavanje od mesa) kroz korizmene petke ostaje na snazi. Predaja Crkve od samih početaka naglašava da post uključuje ne samo »uzdržavati se od jela, nego i od grijeha« (sv. Leon Veliki). Crkveni Oci povezuju post uz milostinju. U spisu s kraja 1. stoljeća piše: »Kršćani trebaju dati siromasima ono što je stavljeno po strani zahvaljujući postu« (Apostolska Didaskalia). Prema tome, post bez tjelesnih i duhovnih djela milosrđa tek je zdrava dijeta, ali ne i duhovna stvarnost.

Ljudi se često u korizmi odreknu nezdravih navika poput pušenja ili slatkiša. To je hvalevrijedno i preporučljivo. Ali valja biti budan da se takva praksa ne pretvori u samohvalu zbog onoga »čega sam se odrekao u korizmi«. Zato se preporuča: onaj novac koji si trebao-la dati za cigarete dadni siromasima ili učini njim neko drugo dobro djelo. Post dakle nije radi posta, nego da nas više veže u zajednicu Isusovih vjernika.

Korizma je za sve kršćane pogodno vrijeme da mogu konačno izaći iz svoje osobne otuđenosti zahvaljujući slušanju Božje riječi i djelima milosrđa (papa Franjo).

Sv. Ivan Krizostom: »Kažeš da postiš. Uvjeri me u to svojim djelima. Ako vidiš siromaha, udijeli mu milostinju. Ako se nađeš s neprijateljem svojim, izmiri se s njim (...) Ruke neka poste uzdržavajući se od svake gramzivosti i krađe. Noge neka poste tako što neće hoditi putovima grijeha. Oči neka poste tako što neće u zavisti gledati na dobra drugih ljudi. Kažeš da ne jedeš meso. Ali, čuvaj se da ne gutaš pohotljivo očima ono što vidiš oko sebe. Posti i sluhom svojim ne slušajući ogovaranja i spletke te ne sudjeluj u njima. Ustima i jezikom svojim posti i uzdržavaj se od ružnih riječi i šala. Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje?«

Sveti Leon Veliki: Prihvatimo, dakle, ovaj svečani post marljivom pobožnošću i budnom vjerom. Slavimo ga ne praznim uzdržavanjem od jela, što ga često savjetuje slabo zdravlje tijela ili bolest gramzljivosti, nego širokogrudnom plemenitošću. Bit našeg posta nije u samom uzdržavanju od hrane i ne koristi uskraćivati hranu tijelu, ako srce ne ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdrži od pogrde. Bit ćemo ne bez razloga izloženi kritikama nevjernika i naši će propusti naoružati jezike bezbožnika protiv vjere, ako postimo, a naš se način života ne slaže s čistoćom savršenog posta.

„Ivan ( Krstitelj ) je asketa. Isus otvoren svijetu. Ivan naviješta: približava se sud. Isus naviješta: Kraljevstvo Božje je blizu; približite se vi koji ste umorni i opterećeni! Krstitelj ostaje u stanju očekivanja. Isus nastoji ostvariti ga. Još uvijek Krstitelj ostaje u okviru Zakona. Sa Isusom počinje Evanđelje. Stoga najmanji u Kraljevstvu Božjem, veći je nego Ivan.“   (J. Jeremías)

U korizmeno vrijeme prati Isusa na njegovom križnom putu i svakodnevno osluškuj  Božju riječ svetog Pisma te usklađiuj s njom svoj život, misli, riječi i djela. Sjedini se s njim po vlastitoj patnji i budi sretan/sretna zbog toga dioništva. Zahvaljuj!

Molitva: Isuse moj, nauči me da poput Isusove majke Marije prepoznajem svoj put u tvome putu otkupljenja koji je okupan u Tvojoj krvi. Nauči me da se ponosim samo tobom i onim što ti činiš u mom životu po tajni križa! Amen!

Priredila: s. Mara Matijević