10.09.2012

Otvoren Svjetski međureligijski skup za mir

“Okupili smo se ovdje u Sarajevu kako bi pokazali cijelom svijetu da suživot ne samo da je moguć, nego je jedina budućnost koju možemo poželjeti čovječanstvu “ poručio je kardinal Puljić.

Međunarodni susret za mir, koji se pod geslom: „Ljudi i Religije” od 9. do 11. rujna održava u Sarajevu, a koji Zajednica Svetog Egidija (Sant'Egidio) organizira već 25 godina, svečano je otvoren, 9. rujna u dvorani „Mirza Delibašić“ u sarajevskom centru Skenderija u nazočnosti oko stotinu poglavara svih vjera i konfesija iz svijeta te političkih lidera i uglednika iz oblasti kulture i javnog života iz više od šezdeset zemalja.

Na početku svečanog otvaranja, koje je moderirala prof. Katherine Marshall s američkog sveučilišta u Georgetownu, nazočnima se obratio predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine g. Bakir Izetbegović koji je na početku podsjetio da su prije pet mjeseci obilježili dvadesetu godišnjicu početka opsade Sarajeva i sjetili se svojih ubijenih sugrađana – „dostojanstveno, u tišini, uz poredanu 11.541 praznu crvenu stolicu na glavnoj gradskoj ulici“. „Bosna i Hercegovina je posebna točka dodira svjetova - najzapadniji domet pravoslavlja i islama, najistočniji domet katoličanstva. Jedinstvena multietnička kultura ove zemlje je satkana kroz tisuću godina tolerancije, poštovanja i povjerenja između njenih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost“, rekao je predsjedatelj Izetbegović poželjevši da „iz ovog grada svijetu pošalju važne i glasne poruke - poruke tolerancije, zajedničkog prožimajućeg života, poštovanja drugog i drugačijeg, poštovanja ljudskih prava“.

Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Irinej u svom obraćanju sudionicima skupa zaželio je da zajednička budućnost naroda na prostoru Balkana, koji su u svojoj starijoj, novijoj i najnovijoj povijesti prošli kroz mnoge patnje i imali mnogo žrtava, bude oslobođena tragičnih i prebolnih iskustava prošlosti. “Daj Bože da novi naraštaji rastu i žive bez osjećaja mržnje i bez strahotnog doživljaja ratnih sukoba. Preduvjet i priprema za takvu budućnost jesu, između ostalog, susreti u znaku dobre volje, mira, otvorenosti, dijaloga i uzajamnosti, u ime Boga Svemilostivog, u ime Boga koji je Ljubav i darodavac ljubavi“, rekao je, između ostalog patrijarh Irinej. Istaknuo je da budućnost kao preduvjet zahtjeva od svih volju za mir, uzajamno prihvaćanje i poštovanje, pomirenje i svijest o potrebi življenja u velikoj zajednici naroda.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafa ef. Cerić je izrazio dobrodošlicu i zahvalnost svima koji su došli u Sarajevo ističući da će Međunarodni susret za mir biti zabilježen „kao jedan od najvažnijih događaja u Sarajevu u novijoj historiji“. Posebnu zahvalnost uputio je Zajednici Svetog Egidija „zbog izbora da Sarajevo bude svjetski grad mira ove godine“ podsjećajući da je „jedanaest tisuća Sarajlija različitih vjera i nacionalnosti, od kojih više od tisuću djece, ubijeni su kao rezultat četverogodišnje opsade i granatiranja“. „Ove nevine žrtve Sarajeva zaslužuju naše poštovanje i njihovi rođaci i najbliži zaslužuju naše suosjećanje. Ali i više od toga, oni zaslužuju našu iskrenu predanost istini, pravdi, miru i pomirenju; oni zaslužuju naš iskreni zavjet Bogu i ljudskom rodu da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da se više nikada ne ponovi ono što se ovdje dogodilo“, kazao je reis Cerić upućujući Bogu molitvu da: osnaži želju za povratak domu i domovini; da ujedini srca u humanizmu; da osnaži korake prema istini i pravdi i da ujedini volju prema miru i sigurnosti.

Pozdrav, dobrodošlici i zahvalu uputio je i nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izražavajući osobitu zahvalnost Zajednici Svetog Egidija na čelu s njezinim utemeljiteljem prof. Andreom Riccardijem. Podsjetio je na riječi koje je blaženi Ivan Pavao II. uputio u svom govoru koji je planirao izreći 8. rujna 1994. u Sarajevu predstavnicima vlasti: „Ne, ovaj se rat ne može i ne smije nastaviti! Sarajevo, grad ukrštavanja napetosti različitih između različitih kultura i naroda može se smatrati 'gradom našega stoljeća'. Upravo ovdje, godine 1914. počeo je prvi svjetski rat. I upravo u ovaj grad moramo se vratiti na kraju ovog stoljeća: godine 1994. ….Rat je protiv čovjeka. Ako se želi izbjeći rat, potrebno je osigurati poštivanje temeljnih prava ljudske osobe, među kojima prvo mjesto zauzima pravo na život, koje svaki čovjek ima od trenutka začeća do naravne smrti“. „Okupili smo se ovdje u Sarajevu kako bi pokazali cijelom svijetu da suživot ne samo da je moguć, nego je jedina budućnost koju možemo poželjeti čovječanstvu i na čemu želimo raditi. Duh Asiza, koji Zajednica Sant'Egidija njeguje već 25 godina i koji je papa Benedikt XVI. reafirmirao više puta, neka poleti iz Sarajeva kao želja mira za cijeli svijet“, poručio je kardinal Puljić.

Predsjednik Hebrejske zajednice Bosne i Hercegovine g. Jakob Finci kazao je da nijedna vjera ne propovijeda uništenje drugog ili drugačijeg, pa makar se sa njim i ne slagali u bilo čemu. Rekao je i da se da današnji svijet nalazi na raskršću putova, jednog puta koji vodi u zajedničku propast i drugog – puta razumijevanja koji se zasniva na poštovanje drugog i drugačijeg. „Mi živimo na ovom lijepom djeliću zemaljske kugle koji zovemo Bosna i Hercegovina. Dana nam je da u njoj živimo u miru, da poštujemo jedni druge i da se zajedno molimo i borimo da svima bude dobro. Ovo je danas siromašna zemlja, ali krije mnoga bogatstva. Hajde da svi zajedno radimo na tome da ta bogatstva postanu naša realnost i postanu vlasništvo svih građana ove lijepe, ali napaćene zemlje“, riječi su predsjednika Fincija.

Poruku Svetog Oca Benedikta XVI., naslovljenu na kardinala Puljića, a upućenu sudionicima Međunarodnog susreta za mir, pročitao je pomoćni biskup u Rimu mons. Matteo Zuppi. „Razlog je radosti i utjehe vidjeti da to hodočašće mira, koji je blaženi Ivana Pavao II. otpočeo u Asizu u listopadu 1986., nastavlja donositi plod“, stoji u Poruci uz podsjećanje da je papa Benedikt XVI. osobno htio dati značaj širenju duha Asiza hodočasteći prošle godine „u grad svetog Franje zajedno s mnogim vjernicima i mnogim muškarcima i ženama dobre volje koji iskreno traže istinu i zbog toga se zauzimaju za izgradnju mira“. „Danas, iz Sarajeva se želi odaslati poruka mira, zahvaljujući susretu tolikih muškaraca i žena različiti religija. Miru je potrebna potpora srdaca i umova koji traže istinu, koji se otvaraju Božjem djelovanju, pružaju ruke prema drugima“, stoji u Poruci uz napomenu da je „misao Svetog Oca, ovih dana, usmjerena na poseban način prema Bliskom Istoku, prema dramatičnoj situaciji u Siriji i prema apostolskom putovanju koje je u pripravi da se ostvari u Libanonu“. „Želja je da te zemlje i sve zemlje, potrebne pomirenja i mira, čim prije pronađu mir u vedrom suživotu, u stabilnosti i u poštivanju ljudskih prava“, stoji u Poruci pape Benedikta XVI.

Utemeljitelj Zajednice Svetog Egidija profesor Andrea Riccardi, koji je i ministar za međunarodnu suradnju u Vladi Italije, kazao je kako je ideja suživota i dalje veliki izazov čovječanstva i stoga treba stalnu potporu i zalaganje. Naglasio je da je suživot budućnost čovječanstva.

Tijekom svečanog otvaranja susreta reisu-l-ulema Cerić uručio je presliku sarajevske Hagade glavnom rabinu izraelskog rabinata Odedu Wieneru, a rabin Wiener, u znak zahvalnosti, reisu-l-ulemi Ceriću darovao prigodnu sliku.

Predsjednik Europskog vijeća g. Herman Van Rompuy je, u svom pozdravu, kazao kako svi zajedno trebaju biti ujedinjeni u molitvi za mir u svijetu i da trebaju puno više raditi na poštivanju jedni drugih bez obzira na međusobne različitosti. Istaknuo je da je sarajevska Hagada simbol preživljavanja, ne samo hebrejskog, nego i svih drugih naroda koji su bili suočeni sa strahotama rata.

Talijanski premijer g. Mario Monti je, u svom obraćanju, istaknuo da Balkan jest mjesto različitosti, ali i sjedinjavanja, gdje se pozitivno razvija kultura suživota. Napominjući da se svijet suočava s krizama koje podrivaju humane temelje, izrazio je nada da će Europa moći živjeti globalizaciju bez straha i zadržati prvo mjesto u svijetu. Naglasio je da zajedništvo treba prevladati nad razjedinjavanjem, a tolerancija nad netolerancijom.

Pozdravnu riječ uputio je i predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović koji je kazao kako su rijetke ovakve prigode kada imaju privilegiju obratiti se „tako uglednom skupu ljudi dobre volje, skupu koji se zalaže za mir i za bolji i plemenitiji svijet“. „To su vrijednosti koje su u temelju svih svjetskih religija, svake odgovorne politike, i svih civiliziranih ljudi koji žele mir i razumijevanje, bez obzira da li su vjernici ili ne. U našoj različitosti jedno je isto – svi smo samo obični ljudi, željni mira, sigurnosti i blagostanja. Grad Sarajevo i zemlja domaćin, Bosna i Hercegovina, najbolji su primjer te potrebe za mirom i međusobnim poštovanjem“,m istaknuo je predsjednik Josipović podsjećajući kako je, na žalost, bilo „vremena kroz povijest kada je taj isti jugoistok Europe u kritičnim društvenim okolnostima od raznolikosti stvarao razlog za sukobe, i ljudsku patnju potpuno neprihvatljivu za civilizirana društva. „Želim vjerovati da je to vrijeme zauvijek prošlo. Želim vjerovati da smo naučili lekciju iz nedavne prošlosti, da je došlo vrijeme pobjede razuma, pomirenja i suradnje. Sarajevo je možda najbolji primjer za to. Gotovo u sto metara blizine nalaze se džamija, katolička katedrala, pravoslavna crkva i sinagoga. Snagu te činjenice suviše smo puta zanemarili ili zaboravili, posebno u nedavnoj prošlosti“, rekao je predsjednik Josipović.

Predsjednik Crne Gore je u svom pozdravu kazao da je Crna Gora opredijeljena za afirmaciju i unapređenje mira i međureligijskog dijaloga kao uvjeta za prosperitet i napredak regije „Uvjeren sam isto tako da je perspektiva Crne Gore i cijele regije integracija u EU i u tom pogledu države i narodi s ovog prostora nemaju dileme s tim više što oni pripadaju Europi, ne samo geografski, već po svojoj povijesti i kulturi. To je važno ne samo za njih, već i za Europsku uniju, koja neće biti bez njih cjelovita“, naglasio je predsjednik Vujanović ističući da se mir i suradnja ne osvajaju jednom zauvijek, već da ih je potrebno stalno afirmirati i unapređivati.

O teškom iskustvu sukoba kao i načinu izgradnje mira i međusobnog suživota u svojoj zemlji govorio je premijer Obale Bjelokosti Jeannot Ahoussou-Kouadio. Ističući da treba poštivati vrijednosti vjere i mira, kazao je da je mir novo ime razvoja. Te da čuvati mir znači čuvati budućnost čovječanstva. (kta)