Konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine
17.03.2016
Šestodnevne duhovne vježbe sestara SMI na temu "Lice milosrđa" vodio je o. Damjan Kružičević, OSB, benediktinac iz Čokovca s otoka Pašmana.
Od 8. do 14. ožujka u samostanu Kuća Navještenja sestara Služavki Maloga Isusa (SMI) u Gromiljaku održane su duhovne vježbe na temu "Lice milosrđa". Voditelj duhovnih vježbi bio je o. Damjan Kružičević, OSB, benediktinac iz Čokovca s otoka Pašmana.
Duhovne vježbe su započele molitvenim i euharistijskim slavljem u katedrali Presvetog Srca Isusova u Sarajevu u koju su sestre ušle u procesiji moleći molitve za potpuni oprost, što je privilegij Godine milosrđa te slaveći sv. misu za proglašenje blaženim utemeljitelja družbe – sluge Božjega Josipa Stadlera.
Na početku duhovnih vježbi o. Damjan pozvao je sestre da se pozorno usredotoče na članak 1. Konstitucija družbe koji poziva sestre na savršenstvo u služenju Bogu i bližnjemu i težnju kršćanskoj cjelovitosti i svetosti te na hrabrosti biti drugačije, cjelovite i bolje nego jučer. O. Damjan je poticao okupljene sestre na produbljivanje odnosa s Bogom te istaknuo kako sestre svoj život trebaju uspoređivati s Isusovim i kako se trebaju ispravljati i sa sobom boriti te kako ne smiju izgubiti korak s Bogom. Bog treba biti uvijek na prvom mjestu, važno je samo jedno, da živimo u zajedništvu sa sestrama i služenju bližnjemu.
Voditelj duhovnih vježbi je također istaknuo važnost šutnje koja je preduvjet da se nešto čuje. Da bi se ostvarila „internetska veza“ s Bogom potrebna je: molitva – susret i dijalog s Bogom i bližnjim; služenje – ja želim služiti Bogu i sestrama; sestrinska ljubav – umirati jedna za drugu; poniznost – šutnja i otvorenost, jer samo ponizni dopuštaju da ih Bog mijenja.
„Od Bogu posvećene osobe se traži suobličenost s Bogom po modelu Isusa Krista, a ne izobličenost u svjetovnu osobu koja od sebe čini karikaturu, deformaciju. Kad nas Isus vodi, On nas preobražava u sebe i postajemo kristoliki, bogoliki. On nam govori: volim te , trebam te, računam na tebe! Trebamo svakodnevno slušati, čuti i poslušati Božju riječ, da postanemo milosrdni jedni prema drugima. U Godini milosrđa smo otvorili Sveta vrata, ali nam neće koristiti ako ne otvorimo vrata srca, te budemo nježni i milosrdni jedni prema drugima. Nemoguće je biti u savezu s Bogom kojeg ne vidimo, a ne biti u savezu sa svojim sestrama, koje vidimo.
Definicija milosrđa jest: osjetiti tuđu bol kao svoju, staviti se bližnjemu na raspolaganje sve što imam: vrijeme, darove, svoje planove. Doći do bližnjega, vidjeti ga očima srca, sažaliti se, ... pristupiti i poviti rane jest milosrđe. Zato trebamo svjesno živjeti svoju sadašnjost u ljubavi i dopustiti Bogu da nas mijenja. Tu nam je dao primjer prorok Jona u kojega Bog ima povjerenje te ga šalje u Ninivu da propovijeda. A on ne želi slušati i bježi, okreće leđa Bogu. Kad mi Bogu okrenemo leđa On uvijek čuva naša leđa. Kad mi ne želimo biti milosrdni, Bog uvijek želi biti milosrdan. Mi se moramo svidjeti Bogu iskrena i otvorena srca, koja ne mudruju i ne sumnjaju. Kod farizeja i pismoznanaca Zakon stoji između njih i Boga: ovo moraš, ovo ne smiješ. Kod Isusa stoji Ljubav između Boga i bližnjega: ako želiš, ako hoćeš.
Osobna žrtva, osobna disciplina i osobna askeza vode u slobodu djece Božje i tada Zakon nije prepreka nego Putokaz. Riječ Božja je šifra, zaporka i Božje i naše egzistencije. Spoznajom Boga i spoznajom sebe postajemo svjedoci Božje ljubavi, a svjedoci možemo biti samo u zajednici. Milosrđe nikada nije površno, ono je uvijek brižno. Milosrđe oprašta, vraća u komunikaciju s Bogom i drugima, mijenja stvarnost, nikog ne okrivljuje i daje žrtvu za grijehe“, istaknuo je o. Damjan.
Na kraju duhovnih vježbi u ime svih nazočnih sestara s. M. Rafaela Ivić izrekla je zahvalu o. Damjanu za produbljeno razmišljanje o temi Božjeg milosrđa. (kvrpp bih/s. M. Klara Jerković)