02.10.2013

Listopadski broj magazina Svjetla riječi

Novi broj Svjetla riječi posvećen je Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini koji se provodi od 1. do 15. listopada 2013. godine.

Novi, listopadski broj Svjetla riječi (br. 367) posvećen je Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini koji se provodi od 1. do 15. listopada 2013. Nakon Popisa iz 1991. godine, ovo je nakon pune 22 godine prvi Popis u BiH od njezine nezavisnosti.

U 'Uvodniku' pod naslovom U rat – postocima! glavni urednik fra Marko Ešegović, između ostaloga, navodi kako se kod nas stječe utisak "da se popis, sudeći po kampanji koja ga prati, strateški uklapa u proces homogenizacije etno-religijskih skupina, isti onaj koji se tako krvavo razmahao u ratu i poraću, kao da su za popis važne samo tri stvari: narodnost, vjera i jezik. U zemlji u kojoj rat nikada nije mentalno završen, sukob se s bojnoga polja prenosi na statističko, a rezultati nagonske borbe za biološkom i teritorijalnom dominacijom jednih nad drugima i trećima – i obratno – tobože demokratski se ozakonjuju i pretvaraju u polazište za nove kolektivne frustracije. I dok svi misle da pritom dobivaju, zapravo su svi na gubitku, a najviše – čovjek, i to onaj najmanji: izbjeglica, patnik kojemu je više dosta prebrojavanja krvnih zrnaca. Na djelu je neviđena borba za statističku dominaciju Srba nad Hrvatima i Bošnjacima u RS-u, a isto tako Hrvata i Bošnjaka međusobno i nad Srbima u FBiH."

Prateći izvještavanja brojnih bh. medija u vezi s Popisom stanovništva u BiH, fra Pavo Filipović je u 'Temi broja' prikazao glavne stavove, probleme i bojazni tri konstitutivna naroda, opisujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku perspektivu popisa, ali i perspektivu kategorije "Ostalih". Tom prilikom autor propituje svrhovitost samog procesa, ali i neizbježnih pitanja osjetljivog bh. konteksta: mogu li rezultati popisa dovesti do ustavnih reformi te kakav će biti položaj manjina u BiH? Pristupajući ovom procesu kritički, autor također navodi argumente za i protiv popisa stanovništva te propituje zašto vjerujemo brojkama. Doneseni su također i dopisi biskupa Bosne i Hercegovini u kojima pozivaju Hrvate-katolike da se odazovu Popisu i izjasne kao Hrvati i katolici.

Vezano za Popis razgovarali smo sa Zdenkom Milinovićem, direktorom Agencije za statistiku BiH i predsjednikom Centralnog popisnog biroa. Na pitanje ima li eventualnih mogućnosti manipuliranjima podacima iz Popisa, Milinović odgovara da osobni podaci koji se prikupljaju Popisom podliježu posebnoj zaštiti koja se osigurava u svim fazama realizacije (prikupljanje, kontrola, obrada i objavljivanje rezultata Popisa). "Popisivači i sva druge osobe koje obavljaju poslove u vezi s Popisom dužne su čuvati trajno kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove osobne, obiteljske i imovinske prilike. Popisivač ne smije komentirati prikupljene podatke s bilo kojom drugom osobom osim sa svojim općinskim/gradskim instruktorom koji kontrolira njegov rad te s državnim/entitetskim instruktorom. I u procesu obrade podataka vodit će se računa o potpunoj zaštiti osobnih podataka. Podaci će se koristiti isključivo u statističke svrhe, a ne za administrativne ili bilo koje druge svrhe tako da građani ne trebaju imati bojazan da će rezultati popisa ugroziti bilo koja njihova prava (imovinu, izborna prava, porezne obveze itd.)."

U novome broju Svjetla riječi možete pročitati tekstove o poticaju sv. Franje Asiškog na hvaljenje Boga i o mističnim crtama sv. Franje. U rubrici 'Božja djela u Bibliji' fra Anto Popović piše o nadahnutoj Bibliji i Bibliji koja nadahnjuje. Tu su i redovne kolumne: 'Život i vjera' u kojoj Ivan Ivanda piše o Božjem Trojstvu kao ljubavi; 'Oltar i tribina' u kojoj Ivo Marković govori o vezi između duhovnosti i umjetnosti; 'Žena u Crk­vi' u kojoj Mirela Primorac piše o Catherini Doherty koja je ostavila primjer pravoga apostolskog života. U ovom su broju uvedene i dvije nove rubrike: 'U ime naroda' u kojoj će iz broja u broj biti predstavljani franjevci Bosne Srebrene – žrtve komunističkog režima te rubrika 'Nenasiljem drugačije' u kojoj će se govoriti o obilježjima aktivnog nenasilja.

Od aktualnih tema izdvajamo tekst Bože Skoke o mogućim posljedicama ulaska Hrvatske u Europsku uniju s obzirom na bh. Hrvate. Tako autor poentira: "Umjesto da ulazak Hrvatske u EU pamtimo kao veliki dan i za Hrvate u BiH, mogao bi se olako pretvoriti u početak završne etape iseljavanja, u definitivan bijeg iz bosanskohercegovačke stvarnosti." Tu je i tekst Luke Markovića o kajanju i praštanju na osnovi kojih bi u BiH moglo doći do pravih političkih rješenja.

Također u novom broju imamo i tri reportaže. Jedna je posvećena dvadesetogodišnjici uspješnoga rada Zlatnoga cekina u Slavonskom Brodu, moderno opremljenoga centra za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama, koji je projekt provincije Bosne Srebrene; zatim reportaža o životu u župi Šurkovac te izvještaj sa svečane proslave 1700. obljetnice Milanskog edikta u Nišu.

Osim spomenutih tekstova, u Svjetlu riječi možete pronaći i redovite stranice posvećene: kulturi, roditeljima i djeci, Franjevačkoj mladeži i Franjevačkom svjetovnom redu, stranice HKO Kruh sv. Ante, ali i brojne vijesti iz Crk­ve, društva i kulture.

Svjetlo riječi možete pratite na stranici: www.svjetlorijeci.ba

Također novi broj možete prelistati na stranici: issuu.com/fmcsr/docs/sr367