09.09.2017

Arta Dodaj: "Redovnici i redovnice u službi pomirenja" (psihološki vidik)

Pomirenje je predavačica definirala kao višedimenzionalni proces koji uključuje promjene na emocionalnoj, kognitivnoj, motivacijskoj i ponašajnoj razini.

Redovnički dan 2017. u BiH

Franjevački samostan sv. Antuna Pad., Humac (Ljubuški), 9.9.

SAŽETAK O POMIRENJU

Pomirenje je definirala kao višedimenzionalan proces koji uključuje promjene na emocionalnoj, kognitivnoj, motivacijskoj i ponašajnoj razini. Prema nalazima literature, istaknula je da se pomirenje sastoji od četiri elementa: istine, pravde, oprosta i mira, a proces pomirenja odvija se kroz četiri faze: fazu razotkrivanja, fazu odluke, radna fazu i fazu traženja smisla. U fazi razotkrivanja osoba procjenjuje koliko nemogućnost oprosta ima negativan utjecaj na njen svakodnevni život. U fazi odluke osoba odlučuje da će oprostiti. U radnoj fazi dešava se proces izmjene viđenja samoga sebe i druge strane u konfliktu. U zadnjoj fazi osoba pokušava pronaći dublji smisao kao rezultat situacije kroz koju je prošla.

Predavačica je također tijekom svog predavanja opisala faktore koji utječu na stupanj spremnosti na oprost, te kazala da se pomirenje javlja kada su posramljenost i gnjev, koji često vode agresiji ili želji za osvetom, zamijenjene drugačijom emotivnom i kognitivnom osnovnom poput empatije i želje za udruživanjem. Uz emocije, istaknula je kako su jednim od važnih faktora nemogućnosti opraštanja mogu smatrati idealni vrijednosni standardi postavljeni od strane osobe i/ili standardi koji se tiču moralnih normi društva. Prema predavačici, nezadovoljenje ovih standarda često dovodi do pojave krivnje (zbog procjene vlastitog neadekvatnog ponašanja) ili stida (zbog procjene neadekvatnosti sebe) što otežava proces opraštanja.

Na kraju, navela je korake koji mogu pomoći pri opraštanju i pomirenju. Neki od koraka uključuju sljedeće: odreći se osvete, osvijestiti svoje osjećaje, priznati i podijeliti s nekim svoju bol i povrijeđenost, razumjeti i prepoznati smisao povrede te svoju ulogu u procesu opraštanja, procijeniti kakva očekivanja imamo od sebe i od drugih, otvoriti se milosti opraštanja i koristiti opraštanje kao dar koji čini osobi dobro.