03.10.2018

100. obljetnica Franjevačke klasične gimnazije u Širokom Brijegu

Narod bez prošlosti, bez tradicije, vjere i kulture i svoga imena ne može savladavati izazove i kušnje sadašnjosti i ne može biti spreman za budućnost, kazao je vikar Ševo.

U samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu započeo je, 2. listopada, Znanstveni skup u povodu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Širokom Brijegu. Na početku programa, vikar Hercegovačke franjevačke provincije i predsjednik Organizacijskog odbora fra Ivan Ševo istaknuo je: „Narod bez prošlosti, bez tradicije, vjere i kulture i svoga imena ne može savladavati izazove i kušnje sadašnjosti, a pogotovo ne može biti spreman za budućnost“.

Fra Tomislav Puljić, gvardijan samostana na Širokom Brijegu, u svom pozdravnom govoru spomenuo je važnost osnivača gimnazije i što su htjeli postići za ovaj kraj. „Osnivači su htjeli da se otvaranjem gimnazije i njezinim programima pruži mogućnost stjecanja znanja jednako kao i u najrazvijenijim zemljama“, kazao je te nadodao kako su sve to radili iz ljubavi prema Bogu, narodu i domovini što su potvrdili i mučeničkom smrću.

Ravnatelj današnje širokobriješke gimnazije „Fra Dominik Mandić“, Miro Bošnjak, istaknuo je kako je gimnazija od 1918. pa do danas prošla kroz tri burna razdoblja, te je početkom 90-ih bio organiziran odbor za njezinu obnovu na čelu s Antunom Vrdoljakom. 18. svibnja 1993. tako obnovljenu gimnaziju otvorio je predsjednik Franjo Tuđman. Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ZHŽ kazao je da „Stogodišnjica širokobriješke gimnazije, te zlatne niti našega identiteta, brutalno je trgana i prekidana, posebno u razdoblju 1944./45. – 1947. Njezini profesori, mahom doktori znanosti, zvjerski su poubijani, zgrada je zapaljena, matice, knjižnica, također zapaljeni i uništeni. Danas možemo reći da je upravo ta krvava rana postala najčvršća karika u njezinu stogodišnjem povijesnom lancu“. Širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević povezao je onu bivšu i sadašnji gimnaziju. „Mnogobrojni umjetnici, sportaši, znanstvenici ovdje su stekli svoja prva znanja, to je jednostavno nemjerljivo. Mi moramo čuvati našu gimnaziju i mislim da smo joj na neki način dužni dati veću pozornost da bi ona i dalje doprinosila razvoju Širokog Brijega.“

Na skupu su svoje radove izložili poznati znanstvenici te prosvjetni, kulturni, politički i drugi uglednici. Uvodnu je riječ imao fra Ivan Ševo na temu „Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti na Širokom Brijegu“. Drugo izlaganje imao je fra Ivan Dugandžić s temom „Ugledni bibličari – učenici širokobriješke Gimnazije“. Fra Andrija Nikić govorio je o „Početcima školovanja hercegovačkih franjevaca 1844. –1852.“ dok je „Prva matura s pravom javnosti na velikoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu“ bila tema fra Ante Marića. Fra Robert Jolić je govorio o temi „Početci franjevačkoga srednjeg školstva u Hercegovini“. Šimun Musa održao je izlaganje na temu „Bubalovo pjesništvo i njegov proročki glas“, a Marija Vasilj govorila je o „Hrvatskoj međuratnoj književnosti u književnoj kritici A. R. Glavaša“. Miroslav Akmadža imao je za temu „Hercegovački franjevci i komunisti – borba za mladež“. „Toplinom i bistrinom đačkoga srca, o knjizi J. Tomaševića Koške Istina o ubijenoj gimnaziji“ izlagao je fra Miljenko Stojić. Niz izlaganja uslijedio je i u drugom dijelu skupa, a zatim je održana kratka rasprava o svemu rečenom.