
16.10.2015
Dvadeseta obljetnica Parka prirode Blidinje
U kući molitve Hercegovačke franjevačke provincije u Masnoj Luci održan je međunarodni znanstveni simpozij „Park prirode Blidinje 2015.“
Od 9. do 11. listopada u kući molitve Hercegovačke franjevačke provincije u Masnoj Luci održan je Drugi međunarodni znanstveni simpozij "Park prirode Blidinje 2015.“ u prigodi dvadesete obljetnice osnutke istoimenog parka (1995.-2015.). Prvi je održan 2005. godine u prigodi desete obljetnice na istom mjestu. Simpozij je organiziralo Sveučilište u Mostaru, a suorganizatori su: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Puli, Sveučilište u Varaždinu, te Sveučilište iz Ljubljane i Beča. Pokrovitelj simpozija bilo je Predsjedništvo BiH (predsjedatelj Predsjedništva BiH prof. dr. sc. Dragan Čović), a supokrovitelj Predsjednik Federacije BiH (gosp. Marinko Čavara). U organizaciji skupa su surađivale Vlade županija: Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske županije, Srednjobosanske županije te Posavske županije.
Simpozij znanstvenika i javnih djelatnika započeo je pozdravima i dobrodošlicom. U svom pozdravnom govoru hercegovački provincijal dr. fra Miljenko Šteko je istaknuo:
"Tema seminara vrlo je aktualna, zapravo prevažna – najbolje to pokazuje ovo prvo predavanje – kamo se zaputio ovaj čovjek tehnike danas?! Ima tema koje se tiču samo pojedinaca ili skupina ljudi, ali ova se tiče upravo svih nas i naših života. Tehnički pogled kao da ne vidi Božji dar prirode. Priroda je ustrojena po mudrom Stvoriteljevom planu i ima svoje zakonitosti. Po tim zakonitostima funkcionirala je kao zaokružen sustav bez ikakvih većih poteškoća vrlo dugo, stoljećima – sve do početka industrijske ere u 18. stoljeća. Mi se danas susrećemo s ozbiljnim, gotovo nerješivim problemima zagađenja našeg zajedničkog doma, našeg oikosa (οἶκος). Zato nam je više nego svagdanji kruh potreban logos (λόγος), ali ne tek da bismo od oikosa i logosa napravili riječ ekologija, dobili znanost o okolišu, što je prvi učinio njemački zoolog Ernst Haeckel 1866. godine. Mi trebamo LOGOS, pisan velikim slovima, RIJEČ BOŽJU, po kojoj je sve stvoreno. Za čovjeka Biblija izričito kaže da je stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,27). Ali tu je sliku na sebi unakazio i počeo se ponašati u prirodi kako ne treba. Od toga je oboljela sva priroda. Naš okoliš više sliči zatvorenom, zagađenom i neprovjetrenom stakleniku nego ugodnom domu. Do tog je došlo čovjekovom krivicom.
U svijetu se danas doduše sve više budi ekološka svijest, ali to ide odveć polako. Buđenje svijesti nužno zahtijeva čovjekovu promjenu, čovjekovo obraćenje Logosu, a to današnji čovjek nerado čini", zaključio je fra Miljenko.
Kao domaćin sve je nazočne pozdravio i fra Petar Krasić, dugogodišnji kapelan Polja, a danas voditelj Kuće molitve i ustrajni branitelj Božje ljepote i toga Parka prirode, na čiji je poticaj i osnovan 1995. godine. Fra Petar je naglasio da je on samo jedan u nizu hercegovačkih franjevaca koji su čuvali to ozemlje i pastoralno i na drugi način pratili svoje vjernike koji su u ljetnim mjesecima na planini obrađivali zemlju i čuvali svoje blago. U tom je smislu spomenuo i "Protokol " kojeg su hercegovački franjevci napisali točno prije stotinu godina (1915.) o ponašanju fratara koji će biti u planini i djelovati u Poljima.
Zatim je profesor bečkog sveučilišta Branko Katalinić održao predavanje pod naslovom "Quo vadis homo technicus?" kojeg su sudionici ocjenili vrijednim i zanimljivim.
Nakon objeda u Franjevačkoj kući molitve nastavilo se s iznošenjem pripremljenih znanstvenih radova o Parku prirode Blidinje. Svi su radovi objavljeni u zborniku "Međunarodni znanstveni simpozij Blidinje 2015."
Simpozij je nastavljen naredni dan 11. listopada, sv. misom u 10 sati u crkvi sv. Ilije u Masnoj Luci koju je predvodio provincijal fra Miljenko. Nakon sv. mise nastavljen je rad simpozija koji je završio u popodnevnim satima.
Sudionici su izrazili su zadovoljstvo organizacijom simpozija te se divili prirodnim ljepotama Parka i Polja. Ni kiša koja je cijelo vrijeme padala nije ih omela.
Na kraju sudionicima je podijeljen Zbornik s trideset i pet znanstvenih prikaza koji su obradili teme vezano uz Park prirode Blidinje. Među spomenutim radovima su i radovi fra Roberta Jolića „Povijest Polja“ i fra Ante Marića „Višestoljetna skrb Hercegovačke franjevačke provincije o Poljima (današnji Park prirode Blidinje).
(kvrppbih/Anto Marić)