11.02.2016

Duhovna obnova u Livnu na temu "Isuse, uzdam se u Tebe!"

Duhovna obnova sestara milosrdnica održana je 6. veljače 2016. u Livnu, a pridružili su se i mnogi članovi Udruge sv. Vinka koja djeluje u livanjskom kraju.

Isprativši godinu posvećenog života i zakoračivši u Godinu Božjeg milosrđa rodila se u zajednici sestara milosrdnica Provincije Majke Divne Sarajevo potreba zastati i dokučiti što je to toliko posebno u godini pred nama. Iz skoro svake zajednice Provincije sudjelovale su sestre na duhovnoj obnovi organiziranoj 6. veljače 2016. u samostanu u Livnu, a pridružili su se i mnogi članovi Udruge svetog Vinka koja djeluje u livanjskom kraju. Na put otkrivanja tajna Božjeg milosrđa ukazao je sestrama milosrdnicama svojim predavanjem vlč. Miro Tomas, kojemu je povjereno vodstvo i širenje Pokreta Božjeg milosrđa u Hrvatskoj.

Vlč. Tomas je na samom početku svoga predavanja naglasio je kako svaki dan, sve više postajemo svjesni zašto je Papa Franjo smatrao važnim naglasiti istinu: Bog je nadasve milosrdan; Bog je milosrđe! To milosrđe ne traje od jučer, nije započelo ni 8. prosinca 2015. kada je Papa proglasio Godinu Božjeg milosrđa. Ono je oduvijek! Bog je stvorio i pozvao svakog od nas iz ljubavi, i sve uzdržava svojom dobrotom i milosrđem. A u trenutku Isusove smrti na križu, kada je sve izgledalo izgubljeno, to se Božje milosrđe razlilo na nas, i na sve generacije na cijelom  svijetu. Ljudi se još uvijek rađaju, jer Bog još uvijek voli ovaj svijet! No, činjenica jest da danas, na početku trećeg tisućljeća čovjek, kršćanin, nije toga svjestan, ne računa s tim darom Božje milosti, nema pouzdanja, ne poznaje Isusa.

Stoga, je bilo potrebno da sam Isus progovori biću mlade Helene u Poljskoj: Koliko mi je još dugo čekati na tebe!? Na radost i spasenje tolikih duša ta Helena, kasnije sv. Faustina, čula je Isusov vapaj te s pouzdanjem predala svoj život u Isusove ruke, kako bi On po njoj, milošću Božjeg milosrđa probudio svijet. Kroz 82 mistična susreta s Isusom sv. Faustina otkriva svoje poslanje: podsjetiti svijet na milosrdnu ljubav Božju prema svakom stvorenju, te usrdno moliti milosrđe Božje za cijeli svijet ostvarujući pet želja koje joj je sam Isus uputio. Krist nam je po toj svetoj sestri dao sliku Božanskog milosrđa s natpisom „Isuse, uzdam se u Tebe“, i svetkovinu Božanskog milosrđa na prvu nedjelju poslije Uskrsa, i molitvu – krunicu Božanskom milosrđu i sat u kojem se Božje milosrđe na poseban način izljeva na one koji ga mole – 15 sati – čas u kojem se sjećamo smrti Isusove. A svakome od nas dao je spasonosni zadatak upoznati Ga, predati Mu se i imati pouzdanje u Njega, te molitvom i djelima milosrđa prema bližnjima širiti istinu o ovom izvoru milosrđa na kojem duše mogu naći snagu, milost i hrabrost za ovaj život, a osobito za trenutak smrti. Ovo treće tisućljeće koje nam Bog daje, od samog svog početka obilježeno je trenutcima u kojima Crkva na poseban način naglašava Božje milosrđe. Papa Ivan Pavao II. je u travnju 2000. godine prvi put, sa cijelom Crkvom po cijelom svijetu, nedjelju poslije Uskrsa slavio kao svetkovinu Božjeg milosrđa i taj dan je svetom proglasio sestru Faustinu. Petnaest godina kasnije Papa Franjo daruje Crkvi milosno vrijeme Godine Božjeg milosrđa. Zagledajmo se samo u logo za ovu godinu i posvjestimo si istinu kako ni jedan čovjek ne dolazi na ovaj svijet a da nije ranjen grijehom prvog čovjeka, no upravo nas takve, slabe i grešne Isus uzima na svoja ramena. Pristupimo sakramentu ispovjedi svjesni da ne postoji niti jedan grijeh koji bi bio veći od Božjeg milosrđa, i dopustimo da nas sam Bog pohodi, upoznajmo Ga i uzdajmo se u Njega. Ponovimo davno učena duhovna i tjelesna djela milosrđa i nadahnjujmo svaki naš budući korak motom ove godine: Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš nebeski! I budimo zahvalni Kristu koji nam je prije svog ponovnog dolaska širom otvorio vrata svoga milosrđa. Neka nas svojim zagovorom prate zaštitnici ove Godine: Blažena Djevica Marija – Majka milosrđa, sv. Faustina, sv. Leopold Bogdan Mandić i sv. Pio iz Pietrelcine, zaključio je predavač. (s. M. Katarina Dunđer)