Franjevci - Hercegovačka franjevačka provincija - Konferencija viših redovnickih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine

Franjevci - Hercegovačka franjevačka provincija

Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM na nebo uspostavljena je 1892, ali kao samostalna zajednica hercegovačkih franjevaca postoji od 1852, samo do 1892. pod imenom kustodije. Stvarni početci Provincije sežu u 1844. godinu, kada se skupina franjevaca podrijetlom iz Hercegovine odijelila od braće iz provincije Bosne Srebrene, kojoj su do tada pripadali, te preselila u Hercegovinu. Osim Hercegovine, koja je dotad pripadala kreševskom samostanu (distriktu), novom je apostolskom vikarijatu i franjevačkoj kustodiji pripao i duvanjski kraj, dotad dio fojničkog distrikta, kao i župa Roško Polje, dotad dio sutješkog distrikta.

Prvi je pothvat bila izgradnja samostana u novom sjedištu, na Širokom Brijegu. Kamen temeljac postavljen je 23. srpnja 1846. Potom je sagrađen samostan na Humcu i u nj smješten novicijat (1867-76). Samostan u Mostaru sagrađen je 1890-94. Franjevci su osnovali i vlastitu gimnaziju na Širokom Brijegu, kao i filozofsko-teološko učilište u Mostaru. Izdavali su i vlastite stručne i popularne časopise i knjige. Također su 1931. preuzeli skrb za hrvatske iseljenike u Americi, što čine do danas. God. 1940. dogotovljeni su samostani u Tomislavgradu i Konjicu.

Drugi svjetski rat ne samo da je prekinuo posvemašnji rast franjevaca i njihova puka, nego je gotovo uništio Provinciju. Partizani su pobili čak 66 članova provincije, brojni su drugi pobjegli preko granice, a brojni su u poraću čamili u zatvorima. Pa ipak se Provincija oporavila te 1970-ih bila na vrhuncu, kako u brojčanom, tako u kvalitativnom smislu. Nažalost, počev od 1960-ih godina to su cvjetanje Provincije poremetili sukobi s Biskupskim ordinarijatom u Mostaru zbog pitanja nekih župa u Hercegovini. Sukob poznat javnosti kao “hercegovački slučaj” nanio je mnogo zla Katoličkoj crkvi na našim prostorima.

U Domovinskom su ratu stradali neki crkveni objekti kojima upravljaju franjevci, osobito samostan u Konjicu, odakle je protjerana većina župljana. Slično je bilo i sa župom Blagaj, kojom su tada upravljali franjevci. Stradali su i samostani i župe Mostar i Slano.

Provincija ima 191 člana, 5 samostana u Hercegovini, te još dva u Hrvatskoj (Zagreb i Slano) i jedan u Americi (Chicago). Uz samostanske župe upravljaju s još 24 župe u Hercegovini i jednom kapelanijom (Masna Luka). Od 1968. franjevci djeluju u misijama u Africi, u državi Kongo (ukupno sedam franjevaca). Od 1967. do danas djeluju u austrijskoj župi Frohnleiten, a od 1953. (službeno od 1961) u hrvatskim misijama u Švicarskoj (danas tamo ima 14 misija) te u dvije hrvatske misije u Njemačkoj. K tome pomažu kao župnici na nekoliko njemačkih i švicarskih župa. Od 1991. do 2004. hercegovački su fratri bili nazočni u Albaniji te tamo djelovali na oporavku katoličkoga pučanstva nakon desetljeća strašne komunističke diktature. God. 2003. preuzeli su dvije župe u Lici na zamolbu tadašnjeg gospićko-senjskog biskupa dr. Mile Bogovića. U Americi i Kanadi djeluju na 14 župa, a u međuvremenu su djelovali još na 7 župa. Gotovo polovica članova djeluje dakle izvan Provincije!

Franjevci izdaju mjesečni list Naša ognjišta u Tomislavgradu, godišnjak Kršni zavičaj na Humcu, službeno glasilo Mir i dobro u Mostaru, mjesečnik Glasnik mira u Međugorju. Imaju četiri izdavačke kuće: Naša ognjišta, Informativni centar “Mir” Međugorje, Zavičajna knjižnica i ZIRAL, koji je do 1991. djelovao u inozemstvu. K tome vode Radiopostaju “Mir” Međugorje, najslušaniju radiopostaju u BiH. U Americi izdaju godišnjak Hrvatski kalendar i tromjesečnik Kustodijski vjesnik, a u Švicarskoj tromjesečnik MOVIS.

Neprocjenjiva je količina humanitarne pomoći koju su franjevci priskrbili i proslijedili tijekom Domovinskog rata, osobito preko prijatelja Međugorja. Nažalost franjevci nakon Drugoga svjetskog rata nisu uspjeli obnoviti svoje uništene odgojne ustanove. Njihovi su se kandidati školovali na raznim stranama, a osobito je u pomoć pritekla provincija Bosna Srebrena.

U Bosni i Hercegovini djeluje 113 svećenika, a u ostalim zemljama 78.

Provincijal:

Fra Jozo Grbeš

Franjevačka 1
BiH – 88000 Mostar
tel. 036/333 525
faks 036/333 526
e-pošta: mostar@franjevci.info
www.franjevci.info