02.11.2013

Održan dvodnevni simpozij o fra Dominiku Mandiću

Povod znanstvenog simpoziju bila je 40. obljetnica smrti kao i želja da cjelokupna javnost bude upoznata s radom i djelom tog velikana.

U organizaciji Hercegovačke franjevačke provincije i suorganizaciji Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba u Mostaru, 24. listopada, i na Širokom Brijegu, 25. listopada, održan je znanstveni simpozij o fra Dominiku Mandiću u prigodi 40. obljetnice njegove smrti.

Na početku simpozija sudionike je pozdravio mostarski gvardijan fra Iko Skoko, a sljedeći dan širokobriješki gvardijan fra Tomislav Puljić.

U uvodnom govoru fra Roberet Jolić je između ostalog istaknuo: „Povod ovom simpoziju je 40. obljetnica smrti fra Dominika Mandića. Međutim, pravi razlog jest to što smo prije tri godine počeli obrađivati njegovu ostavštinu, potaknuti tadašnjim širokobriješkim gvardijanom fra Sretanom Ćurčićem. U njegovoj privatnoj ostavštini ima oko 35.000 dokumenata. Tu je i njegova korespondencija s različitim ljudima kao i različiti dokumenti. Tu dokumentaciju smo presnimili, obradili u digitalnom obliku i onda smo, koliko je to uopće moguće na toliki broj građe, pokušali napraviti jedan registar i zatim smo to poslali znanstvenicima."

Dominik Mandić je bio uistinu velikan. U znanstvenom svijetu, u svijetu povjesničara, poznat je kao vrstan povjesničar, ali nije on bio samo to. U Franjevačkom redu obavljao je vrlo odgovorne službe. Bio je provincijal u Hercegovini, graditelj i direktor Franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu, generalni definitor i glavni ekonom Franjevačkog reda u Rimu, gdje je proveo 12 godina, gradeći upravnu zgradu Franjevačkog reda skupa s velebnom crkvom te nesebično pomažući ratnim stradalnicima koji su s naših područja pobjegli pred partizanima, a potom odlazi u Ameriku gdje se nesebično brine za naše iseljenike i posvećuje se znanstvenom povijesnom radu.

Fra Ivan Ševo, vikar Hercegovačke franjevačke provincije, pozdravio je sve nazočne u ime provincijala fra Miljenka Šteke te između ostalog rekao kako o fra Dominikovoj intelektualnoj veličini najsnažnije govore Sabrana djela u četiri  debela sveska koja su po prvi put obznanjuju domaćoj javnosti, jer je to u nekim prošlim vremenima bilo jednostavno strogo zabranjeno.

Izrekao je veliko hvala uglednim povjesničarima prof. dr. Miroslavu Akmadži i prof. dr. Milku Brkoviću, obojici iz Zagreba, koji su prije desetak godina s mnogo ljubavi i zanosa prihvatili ponudu Hercegovačke franjevače provincije da zajedničkim snagama skupe sve Mandićeve objavljene i neobjavljene knjige, spise, dopise, promišljanja i tome slično, i da to onda objavimo.

Posao je trajao više od 10 godina. Bio je to zanosni, uporni i strpljivi rad koji je urodio neupitnim plodom, jer je prije nekoliko dana izišao na svjetlo dana u franjevačkoj tiskari FRAM ZIRAL u Mostaru. Vikar Hercegovačke franjevačke provincije,  svima je od srca zahvalio na uloženom trudu.

Cilj simpozija bio je, da se tog velikog sina hrvatskoga i Božjeg naroda do kraja otme svakom ljudskom zaboravu te da fra Dominik kao takav osvijetli i staze današnje i buduće mladeži svojim uzornim svetačkim i ispunjenim životom kao i da cjelokupna javnost bude u cijelosti upoznata s njegovim ogromnim znanstvenim radom i dragocjenim kulturnim doprinosom za opstojnost hrvatskog naroda u jako teškim prijeratnim, ratnim i poratnim vremenima.

S obzirom na opsežnu građu i simpozij je bio podijeljen u tri dijela: Mandić kao franjevac i svećenik, Mandićev društveni rad (karitativno i političko djelovanje) i Mandić kao znanstvenik.

Svoja sažeta izlaganje na ovom simpoziju iznijelo je 40 znanstvenika, a svi njihovi potpuni radovi bit će objavljeni u Zborniku o fra Dominiku Mandiću.

Govorili su s različitih aspekata (ili su svoje radove poslali) o fra Domiku sljedeći: Robert Jolić, Ante Čuvalo, Marko Karamatić, Vicko Kapitanović, Josip Sopta, Marijan Vogrin, Natalija Palac, Marinko Šakota, Ante Marić, Miroslav Akmadža, Juraj Batelja, Zlatko Matijević, Massimiliano Valente, Ivica Šarac, Tomislav Jonjić, Mario Jareb, Ivo Lučić, Velimir Blažević, Ivo Banac, Tomislav Đonlić, Zoran Grijak, Jure Krišto, Zlatko Hasanbegović, Andrijana Babić, Jadranka Neralić, Draženko Tomić, Mate Nikola Roščić, Ljudevit Maračić, Pavao Knezović, Milko Brković, Dijana Korać, Mladen Ančić, Trpimir Vedriš, Tomislav Fabijanić, Maja Soldo, Darko Periša, Milenko Krešić, Miroslav Palameta, Gabijel Jurišić, Franjo Šanjek i Hrvoje Mandić.

Potpuno ispunjene dvorane i u Mostaru i na Širokom Brijegu svjedočile su o velikoj zainteresiranosti slušateljstva, među kojima je bilo više od 50 franjevaca.

Na kraju prvog dana simpozija Željka Šaravanja je predstavila prigodnu poštansku markicu o fra Dominiku Mandiću, koju je izdala HP Mostar.

 (kvrppbih/mirjam)