04.10.2009

Biskupi BK BiH: Pastirsko pismo članovima franjevačke obitelji u BiH

U prigodi završetka jubilarne Osamstote obljetnice Franjevačkog pokreta Biskupi Biskupske Konferencije Bosne i Hercegovine uputili su svoje pastirsko pismo članovima franjevačke obitelji u BiH

U prigodi završetka jubilarne Osamstote obljetnice Franjevačkog pokreta Biskupi Biskupske Konferencije Bosne i Hercegovine uputili su svoje pastirsko pismo članovima franjevačke obitelji u BiH u prigodi završetka jubilarne Osamstote obljetnice Franjevačkog pokreta, 7. listopada 2009. godine.

Pismo su potpisali:

Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik BK BiH,

mons. Franjo Komarica, biskup banjalučki,

mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i ap. upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski.

 

Draga braćo franjevci, drage sestre klarise i franjevke!

U prigodi završetka jubilarne Osamstote obljetnice Franjevačkog pokreta, 7. listopada 2009. godine želimo vam uputiti čestitku i poruku zahvalnosti, posvješćenja vašeg identiteta i mjesta u Crkvi te riječi potpore, povjerenja, nade i obodrenja. Želja nam je: da dragocjenu baštinu svoga Reda još bolje upotrijebite, da svoju ljubav prema Crkvi, osobito u našoj zemlji, po uzoru na svoga svetog Utemeljitelja Franju Asiškog, još više rasplamtite; i da Pravila, koja je vaš serafski otac povjerio Crkvi na odobrenje i na čuvanje, uznastojite sve revnije obdržavati.

Zahvalnost izričemo svakom članu vaše velike Franjevačke obitelji na području naše Biskupske konferencije i Metropolije, bilo da je fizički ovdje među nama ili je privremeno u nekoj od zemalja diljem europskog ili drugih kontinenata. Želimo svakome od vas da budući vaš život bude prožet vjernošću prema Kristovom Evanđelju i prema Crkvi, ugledajući se trajno u lik sv. Franje i uvažavajući njegove naputke.

Blagoslovljeni izvor

Vjerujemo da su mnogi i mnoge od vas, Franjinih duhovnih sinova i kćeri, bili barem jednom u Asizu i posjetili najvažnija mjesta vezana za ovozemaljski život svetog Franje. Zacijelo ste zamijetili jedan oltar u kripti bazilike Sv. Marije Anđeoske, nedaleko od ostataka malog samostana u kojem je živio sv. Franjo. Oltarnu ploču nose grane jednog odrezanog stabla. Očito se i na taj način željelo prikazati istinu o Franjevačkom pokretu koji je sličan snažnom razgranatom stablu punom života. Bogu hvala da je tako! Već punih osam stotina godina traje povijest Franjevačkog pokreta, koji svoje početke ima u maloj asiškoj crkvici, poznatoj kao Porcijunkula. Ta povijest je slična povijesti cijele Kristove Crkve; u njoj je prepoznatljiv rast, procvat, plodnost, drame, padovi, uništenja pa obnavljanja. Zahvaljujući Duhu Svetom, koji ju je zahvatio od samih njezinih početaka, ta povijest franjevaštva se raširila po mnogim narodima zemaljske kugle i traje sve do u naše vrijeme, a ako Bog da teći će i dalje. Ta povijest je prepoznatljivo obilježena velikim brojem svetaca, blaženika, istinskih svjedoka vjere i drugih zaslužnih sluga i službenica Božjih.

Povijest obvezuje

S obzirom na slavnu prošlost vašega Pokreta, tako bogatog svetošću, apostolskom revnošću i požrtvovnošću u izgradnji Božjeg kraljevstva diljem svijeta kao i promicanjem kulture i civilizacije prožete duhom Evanđelja, morali biste i vi, današnji članovi velike Franjevačke obitelji, sve dublje uviđati svoju obvezu da ste dužnici takve slavne prošlosti te da se i sami trudite vjerodostojno ispisivati nove, svijetle epizode i etape te iste povijesti. Podsjećanje na same početke Franjevačkog pokreta kao i na najvažnije odsjeke povijesti Reda općenito, a posebno njegove nazočnosti u našim krajevima, treba biti paradigma, obrazac za vaše djelovanje i angažiranje u sadašnjosti, u našim aktualnim okolnostima, potrebama i mogućnostima.

I vi ste danas, jednako kao i prijašnje generacije Franjevačke obitelji, pozvani da poslanje, koje vam je Bog po svojoj Crkvi udijelio, izvršavate kroz svoju vjernost Pravilima sv. Franje. Sjećanje i posvješćivanje na veliki Božji dar Crkvi i svijetu u liku asiškog Siromaha, treba i vas potaknuti da znakove današnjeg vremena ispravno čitate i prepoznajete, te da se nastojite u neprekidnoj dinamičnoj vezi otvarati aktualnim izazovima i odgovarati na legitimna očekivanja Crkve i svijeta. Također vas ozbiljno potičemo da se pripravljate za davanje svoga konstruktivnog priloga u zajedničkim naporima Crkve u izgradnji civilizacije ljubavi, odnosno reevangeliziranja današnjeg društva gdje god se to od vas bude tražilo.

Sveti Franjo - kao trajni uzor

Promatrajući dugu povijest Crkve, uočavamo kako njezina Božanska Glava Isus Krist, svjetlo svijeta (usp. Iv 8,12), uvijek iznova pali na svome mističnom tijelu nove jake ‘reflektore’, koji kao dragocjeni učitelji i putokazatelji života pomažu mnogim zalutalima, klonulima i dezorijentiranima naći i postići smisao i cilj svoga života. Takav iznimno snažan i učinkovit ‘reflektor’ bez sumnje je i veliki sin Crkve, utemeljitelj velike vaše duhovne obitelji, sveti Franjo Asiški. Bog ga je izabrao i osposobio za izvanrednu zadaću koju je trebao obaviti u Crkvi, ne samo radi njega osobno, nego i radi spasenja mnogih drugih. Franjin izbor i primjer vama je svima dobro poznat. On je od početka svoga odazivanja Božjem pozivu uspijevao jasno čitati Evanđelje i uzeo je sebi u zadatak da ga provodi u djelo. Njegov pogled je bio usredotočen na Vječnu Božju Riječ, koja je postala čovjekom, našim bratom. Nasljedovanje života te usvojenje Božje Riječi od rođenja pa do smrti Franjo je bio uzeo sebi kao životni zadatak. Isus Krist je za Franju bio jedini učitelj kojega je on slijedio radikalno, beskompromisno, cijelim svojim bićem, neslomljivom vjernošću i potpunom samozatajom. On se potpuno opredijelio i zalagao za život u najvećem siromaštvu i samoodricanju te u potpunoj spremnosti služiti Bogu i bližnjemu, tj. braći i sestrama.

Franjo je ljude, stvari i zbivanja (kao što je bila i njegova dugotrajna bolest) samo toliko cijenio i smatrao vrijednim koliko su mu pomagale ostvariti onaj najviši ideal koji ga je nezaustavljivo privlačio i prožimao, a to je: biti s Kristom razapet na križ, kako to za sebe izreče i apostol Pavao (usp. Gal 2,19). Takav ‘kristoliki’ način života, koji se sastoji u radikalnom odgovoru u nasljedovanju Krista, nije bio predložen samo apostolu Pavlu i drugim apostolima, niti samo Franji Asiškom, nego i tolikim drugim Kristovim sljedbenicima tijekom duge povijesti Crkve. Mnogi su taj prijedlog ozbiljno shvatili i nastojali na njega odgovoriti preuzimanjem evanđeoskih savjeta, tj. životom u redovništvu. Tako su postupili i prvi Franjini sudrugovi. U tom duhu je i sam Franjo njima i svima iza njih dao jasne naputke i ostavio dragocjenu duhovnu baštinu. Snagom Božjega Duha, koji je bio na djelu i kod Franje i u njegovoj duhovnoj baštini, opstalo je tijekom svih ovih osam stoljeća Franjevačkog pokreta trajno jedinstvo među svim generacijama Franjinih sinova i kćeri. Radikalno nasljedovanje Krista je uvijek ujedno i proročki znak Crkve u konkretnom vremenu i ambijentu. A taj znak je namijenjen i Crkvi i svijetu i potreban je i jednom i drugom.

I vi, današnji članovi velike Franjevačke obitelji pozvani ste, poput vašega Utemeljitelja i tolikih drugih njegovih sljedbenika - otvarati se sadašnjosti i budućnosti prepoznajući u svakidašnjici nazočnost i djelovanje utjelovljenog Sina Božjega, koji je „isti i jučer i danas i zauvijek“ (Hebr 13,8).

Duh sv. Franje u vašem životu i djelovanju

Suvremeno naše društvo treba, kao i ono jučerašnje, duh sv. Franje, jer treba Krista. A Franjo je uspijevao Kristov duh širiti oko sebe i ostaviti ga svojim sljedbenicima u baštinu. Taj ‘franjevački duh’ sastoji se u vjerodostojnom nasljedovanju Krista, živeći s Kristom, od Krista i za Krista, propovijedajući i riječima i djelima njegovo Evanđelje, radeći na vlastitom obraćenju i pomažući u obraćenju drugih te zalažući se i brinući se za spasenje duša. Sve to podrazumijeva trajnu vjernost Kristovoj Crkvi i njezinu nauku, odnosno njezinu vodstvu i učiteljstvu, kako je to i sv. Franjo pokazao svojim vlastitim primjerom i naučavao svojim riječima. Jer, on nikada nije dopustio da se i najmanje odijeli od onih koje je prepoznao kao Božje glasnike u Kristovoj Crkvi. Imao je i Franjo svojih muka, gorkih razočaranja i nesporazuma, ali je uspijevao uvijek nadići ograničenosti pojedinih osoba i nebitnih događanja, gledajući pred sobom svoga božanskog Učitelja i slušajući njegove riječi: “Oče, posveti ih u istini, tvoja je riječ istina“ (Iv 17,17).

Trebamo svi zajedno moliti zagovor sv. Franje da svima nama Duh Sveti uvijek prosvjetljuje pamet i pokreće srce kako bismo svi ostali vjerni Kristu i njegovoj Crkvi i u aktualnim izazovima i poteškoćama naše životne sredine. Zacijelo se osjećate ponukanim da, kao Franjini duhovni sinovi i kćeri, današnjim ljudima, našim sunarodnjacima i suvremenicima, zorno pokazujete sliku svoga Utemeljitelja, za kojega njegovi životopisci tvrde da je bio „vir catholicus, totus apostolicus“, tj. katolički, potpuno apostolski čovjek.

Uvijek u zajedništvu s Crkvom

I za vas je potrebno da se istinski trudite ići stopama Kristovim (usp. 1 Pt 2,21) slijedeći svoj dragocjeni uzor - sv. Franju, koji je sav živio za Krista i njegovu Crkvu. Budete li tako živjeli, vaš će život, poput Franjina, biti to vjernija slika Krista Spasitelja, poslušnog, djevičanskog i siromašnog. Time ćete učinkovitije svjedočiti za njegov dar spasenja i taj dar izmoliti i ‘isposlovati’ mnogim dušama naših suvremenika. Važno je i za vas, kao i za cijelu našu domovinsku Crkvu, da slijedite i uvažavate od Crkve autentično iznošeno i tumačeno njezino učenje, kako bi se izbjegle zabune i neugodnosti pa i nepotrebni nemiri, koji su uvijek bili štetni za jedinstvo i plodnost Crkve. Potičemo vas i ovom prigodom da rado slušate i uvažavate što govori Crkva i što od vas očekuje! Ispunjavajte rado i njezine želje kad se radi o učvršćenju i proširenju Božjeg kraljevstva u dušama vjernika i drugih naših suvremenika. Posvećujte sami sebe u duhu svojih redovničkih Pravila, koja su plod Božjega nadahnuća i putokaz kako se Evanđelje Kristovo provodi u djelo!

Vaš sveti Osnivač jasno ističe da mu je sam Bog objavio kako će živjeti, da Pravila dolaze od Boga i da se moraju doslovno vršiti. Zacijelo vam je poznat suvremeni nauk Crkve, istican u više navrata i od vaših redovničkih poglavara, kako je vaša redovnička poslušnost nasljedovanje samoga Krista u njegovoj poslušnosti Ocu i u njegovom spasiteljskom poslanju u svijetu. Očekuje se s pravom od svakog člana vaših zajednica, koji je svjestan svoje uloge u zajednici Crkve, da se trudi kako ne bi izdao osnovna nadahnuća svoga zavjeta poslušnosti, nego da se uvijek ravna prema Isusovu primjeru, premda to katkada može biti i teško. Ispravan primjer starijih članova u vašim zajednicama pomoći će mladima više nego mnoga teorijska predavanja i razmatranja o poslušnosti.

Nerijetki su Pape, pa i u prošlom stoljeću, uvijek iznova isticali Franjevački red kao evanđeoski autentičan. Kao takav zaslužuje divljenje, simpatije i povjerenje ljudi samo ako pohlepa za posjedovanjem zemaljskih dobara nikako ne prodre u franjevačke samostane i u duše Franjinih sljedbenika. Pape podsjećaju na poznatu istinu da je Franjo svoj Red osnovao na dubokim temeljima savršenog siromaštva. Zato bi to savršeno siromaštvo trebalo biti posebno obilježje Franjevačkog reda posvuda gdje se on nalazi. Članovi Reda - u duhu Franjinog stava - ne bi smjeli ništa vlasnički posjedovati, ni pojedinačno ni u zajednici.

Za sv. Franju, kako to stoji i u Pravilima (usp. pogl VI.) slava najuzvišenijeg siromaštva je to što je braću siromaštvo učinilo baštinicima i kraljevima nebeskog kraljevstva, osiromašilo ih je u stvarima, a uzvisilo u krjepostima. Franjo stavlja svu brigu za uzdržavanje svoje braće u ruke Božje Providnosti. A ona će braću to više pomagati što oni budu vjerniji siromaštvu. To ujedno znači da onoliko koliko se braća budu udaljila od siromaštva, toliko slabiji će biti rezultat njihova apostolskog života i rada, jer će se i ljudi udaljiti od njih.

Specifičnost franjevačke duhovnosti

Nema sumnje da su sv. Franjo i cijeli Franjevački pokret, tj. svi redovi nastali iz toga pokreta, učinili mnogo za Crkvu, kao i za duhovnu i kulturnu obnovu i napredak društva, odnosno svijeta, i to upravo zahvaljujući svome siromaštvu. Analizirajući povijest Franjevačkoga pokreta i Franjevačkih redova - muških i ženskih - može se ustanoviti da je bilo uvijek šteta i za sam pokret, tj. Redove, odnosno za franjevačku karizmu, kao i za one kojima su franjevci i franjevke bili poslani od Božje providnosti, odnosno od Crkve, kada su braća ili sestre napuštali ideale svoga svetog Utemeljitelja i vodili međusobno ili s drugima u Crkvi ili u društvu rasprave o siromaštvu, odnosno o pravu na posjedovanje materijalnih dobara. Pape ističu da pravi franjevački duh iziskuje veliku, savršenu poniznost, koja uključuje potpuno povjerenje u Božju providnost i poslušnost Crkvi i vlastitim redovničkim poglavarima te potpunu neovisnost odnosno nenavezanost na materijalna dobra po zavjetima siromaštva i djevičanstva, odnosno čistoće.

Nema sumnje da je franjevaštvo specifičan stil života koji zahtijeva herojstvo. Ali ono je i utemeljeno na posebnom Božjem pozivu. Ono može računati na posebne darove Duha Svetoga i može biti izvor izvrsnih utjeha, koje proizvode slatke plodove istinske radosti, kako je zabilježeno od životopisaca Reda još iz prvih njegovih godina.

Osjetljivi za potrebe ljudi

Crkva danas promatra i vaše redovničke kuće - samostane kao svojevrsne duhovne centrale, koje svoju životnu okolinu opskrbljuju snažnom energijom ispravnog življenja. Svojim riječima i primjerom svoga života vi, kao redovnici i redovnice, pokazujete ne samo članovima Crkve, nego općenito ljudima put ispravnog, kreposnog života. Tako ujedno učvršćujete temelje svakog normalnog ljudskog društvenog poretka.

Cijela Crkva, pa tako i naša domovinska, s pravom očekuje od vas, članova velike i zaslužne Franjevačke zajednice, da se vaša nazočnost i danas u svijetu suvremenih i naših domaćih izazova, problema i šansi očituje u službi i u ljubavi prema ljudima u duhu primjera vašeg velikog Utemeljitelja asiškog Siromaška, a to znači u duhu Isusa Krista. Slično se očekuje i od Bogu posvećenih osoba u drugim redovničkim družbama, koje će uzvišene ciljeve svoga poziva ostvarivati u vjerodostojnom i ustrajnom nasljedovanju svojih svetih utemeljitelja i utemeljiteljica.

Ali, primjer sv. Franje sadrži doista jedinstvenu originalnost koja se razlikuje od sličnih primjera drugih velikih duša i svetih utemeljitelja. Zato i ima Franjin primjer tako privlačnu snagu. Doista je upadljiva činjenica da sv. Franjo ni nakon osam stotina godina nije ništa izgubio od svoje svježine, privlačnosti i životnosti, te se i danas kao i kroz sva dosadašnja stoljeća njemu dive i kršćani i nekršćani. On pripada cijelom čovječanstvu.

Kako to da sv. Franjo ima utjecaja na tolika i tako raznovrsna ljudska srca? Zacijelo i zbog prepoznatljivog i vjerodostojnog evanđeoskog njegova stava, držanja, koji trajno ižaruje i socijalnu poruku, a koja je uostalom bitna sastavnica Kristove Radosne vijesti. Kad god bi Franjo propovijedao recimo o pravednosti ili o nužnosti dijeljenja, on bi tada ujedno pojašnjavao i vječnu i bitnu vrijednost Isusovih blaženstava.

Sama struktura povijesti čovječanstva, a pogotovo sama srž Kristova Evanđelja, nezamislivi su bez tih blaženstava. Voljeti današnjeg našeg čovjeka i njemu istinski pomagati, znači sigurno ulijevati u njegovo beznađe kršćansku nadu. Znači također zalagati se odlučnije za obespravljene potičući i njih same da više drže do svoga dostojanstva i da se ne umaraju u traženju povratka oduzetog im dostojanstva i mnogih od njihovih neupitnih osnovnih ljudskih prava i sloboda; znači zalagati se za duhovnu i materijalnu obnovu pojedinaca, skupina i cijele zemlje; poticati sve žrtve rata na velikodušno opraštanje i pomirenje s drugima pa i s neprijateljima - sve u duhu Franjinog hvalospjeva: „Hvaljen budi, moj Gospodine, za sve one koji iz ljubavi prema tebi opraštaju i slabosti, nevolje i progonstvo podnose…..“

Otvoreni za budućnost

Potičemo vas, braćo i sestre, članovi velike Franjevačke obitelji, koji Božjom providnošću živite i zauzeto djelujete na području naših nad/biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini i gdje, osobito vi braćo franjevci, niste od jučer nego više od sedam stoljeća, ujedinite se u žarkoj, iskrenoj molitvi svomu velikom duhovnom ocu Franji i molite osobito za sebe i svoje zajednice:

- Ti si, sveti naš oče Franjo, svoje suvremenike uspio približiti Kristu; pomozi i nama da mi svoje suvremenike također približimo Kristu, u ovom našem kritičnom i dramatičnom vremenu i podneblju.

- Ti si cijelim svojim srcem suosjećao s poteškoćama ljudi svoga vremena; pomozi da i mi imadnemo svoja srca naslonjena na Kristovo Božansko srce, u kojem ima mjesta za sve ljude, te da i mi mognemo spremno nositi i rješavati terete i probleme našeg životnog ambijenta: socijalne, kulturne, društvene, privredne, moralne, političke i sve druge jade današnjih ljudi u našim selima i gradovima, njihove zbunjenosti, frustriranosti, razočaranja, zastranjenja, nemire i neizvjesnosti.

- Pomozi nam da tu pomoć, koju trebamo i želimo drugima pružiti, obučemo u ruho Kristova Evanđelja, kako bi i za kršćane i nekršćane naše zemlje i našeg vremena Krist zasjao kao jedini „Put, Istina i Život“ (Iv 14.6), tj. kao istinski Spasitelj i Usrećitelj čovječanstva.

Dok vam zahvaljujemo za svu vašu dosadašnju vjernost Kristu i vašu apostolsku

revnost za dobro duša suvremenika, u duhu saborskih i posaborskih dokumenata te naputaka i odluka posljednjih Papa, potičemo vas da s kršćanskom nadom i optimizmom izgrađujete današnjicu spremajući se i za sutrašnjicu - vremenitu i vječnu. Zato vas potičemo:

- Neka ljubav prema Kristu i njegovoj Crkvi bude u središtu vaših briga i nastojanja!

- Primajte s povjerenjem smjernice koje naša Crkva određuje i odluke koje ona donosi na različitim područjima crkvenog života na dobro svih njezinih članova!

- Dajite i dalje svjedočanstvo vjernosti svoje redovničke zajednice Petrovoj Stolici i mjesnoj Crkvi na čelu s njezinim Biskupom!

- Sudjelujte svjesno i angažirano, u duhu karizme svoga Reda, u volji i nakani Crkve da učinkovito pomogne posrnulom, klonulom i dezorijentiranom čovjeku našeg podneblja!

- Prihvatite svjesno i odgovorno sadašnju situaciju i izazove s kojima se sučeljava naš hrvatski narod u ovoj zemlji, kao i drugi narodi oko nas, opterećeni još mnogim i otvorenim ranama ratne pustoši, nepravde i beznađa, i naviještajte mu Krista evanđeoskom strpljivošću i na način koji će im najviše pomoći u njihovim životnim situacijama.

- Neka svaki član vaše zajednice bude svjestan da je na temelju svoga krsnog i redovničkog poziva dužan sudjelovati u poslanju naše domovinske ali i sveopće Crkve, u skladu s apostolatom koji vrši u svojoj redovničkoj zajednici i koji ona obavlja u zajednici Božjeg naroda u našoj zemlji i po cijelom svijetu.

Molimo za sve vas Krista, Dobrog Pastira da vam - po zagovoru Presvete Bogorodice Marije, koju je sv. Franjo osobito častio, kao i vjernog Kristovog Sluge sv. Franje te sv. Klare i drugih svetih članova Franjevačkih redova - omogući radostan i blažen susret s njime na pragu vječnosti. Neka Vas sve blagoslovi Trojedini Bog, Otac i Sin i Duh Sveti!

 

O svetom Franji, 2009.

 

Vaši biskupi:

Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik BK BiH,

Mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki,

Mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski,

Mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski.