06.05.2014

Novi broj mjesečnika Svjetla riječi

Fra Ladislav Fišić, bivši urednik Svjetla riječi i trenutno stanovnik jednog doma za stare i nemoćne, obradio je temu starosti za mjesec svibanj.

Novi broj Svjetla riječi za mjesec svibanj (br. 374) posvećen je starosti, životu bogatom iskustvom.

Bosna i Hercegovina je po mnogočemu specifična, pa i kada je riječ o starosti. Neke statistike govore da će u Bosni i Hercegovini do 2050. godine više od 40% pučanstva biti starije od 60 godina, što će je učiniti demografski najstarijom zemljom na Balkanu. Međutim, na starost se ne smije gledati samo negativno jer godine same po sebi ništa ne znači, bitna je kvaliteta života. O tome svjedoči i činjenica da je npr. Goethe napisao svoga Fausta u 80. godini života, a Michelangelo završio oslikavanje Sikstinske kapele u 71. godini života.

U temi broja fra Ladislav Fišić, bivši urednik Svjetla riječi i trenutno stanovnik jednog doma za stare i nemoćne, obradio je temu starosti. U tekstu naglašava da po Božjoj uredbi, kako kažu vjernici, ili po prirodnom zakonu, kako kažu oni koji se stide ili ne žele vjerovati, ljudsko tijelo, kao i sve organsko, počinje starjeti čim nastane. Ali to je, kao i svaki prirodni zakon, pun smisla i nepokoriv. Kad bi u isto vrijeme na svijetu živjelo samo pet generacija ljudi, ne bi bilo mjesta za sve. Nego, sve ide svojim prirodnim tijekom. Čovjek se rodi u obitelji, odraste pod okriljem roditelja, možda pogine u ratu, kao zreo osnuje svoju obitelj i traži posla, s vremenom osjeti da mu malakšu snage i da se mora na nešto ili na nekoga nasloniti, makar to bio štap. Na kraju "blago u Gospodinu premine" ili u bolovima i u mukama umre i prepusti svoje mjesto drugome. U Bibliji se može pročitati da sve ima svoje vrijeme. Starozavjetna se Propovjednikova knjiga pripisuje mudrom Salomonu koji je znao da je Bog odredio vrijeme za sve ljudske aktivnosti, a čovjekova je dužnost da taj trenutak prepozna i iskoristi.

O tome što poduzima Vlada Županije Posavske kako bi svojim građanima osigurala mirne staračke dane razgovor je vođen s gosp. Blažom Župarićem, ministrom zdravstva, rada i socijalne politike. Ministar Župarić tvrdi da je sustavom socijalne skrbi Županije Posavske obuhvaćen veliki dio starijih osoba koje primaju mjesečne iznose pomoći u prosjeku od 30 do 50% od minimalne mirovine, ovisno o tome jesu li samci ili žive u obitelji. Ministar također inzistira na udomiteljstvu kao posebnom institutu zbrinjavanja gdje osobe bivaju smještene u obiteljski smještaj i gdje dobivaju potrebnu pažnju i toplinu obiteljskog doma, nasuprot hladnijem i osamljenijem smještaju u velike ustanove.

Od aktualnih tema izdvaja se tekst u povodu nedavnog proglašenja svetima papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Autor teksta fra Pavo Filipović stavlja naglasak na medijska izvješ­ća o tom događaju. Bijela nedjelja 2014. godine ostat će katoličkomu svijetu u osobito dobrom pamćenju po dvojici papa koji su na taj dan proglašeni svetima: Ivanu XXIII. i Ivanu Pavlu II., kao i po tomu što je ta kanonizacija, povijesno gledano, jedinstven prizor budući da su svečanu svetu misu na tu nedjelju slavila dvojica papa: umirovljeni papa Benedikt XVI. i papa u službi, Franjo. Tako je Bijela nedjelja 2014. godine u povijest ušla pod nazivom "dan četvorice papa", kako su je "krstili" svjetski mediji. Autor teksta ističe da su nedavno protestantske zajednice u Njemačkoj izrazile svoje negodovanje zbog prevage katoličkih tema u svim glavnim svjetskim medijima. Prijenos proglašenja svetima dvojice papa na Bijelu nedjelju bio je upriličen čak i u stotinjak najvećih kinokuća u Europi i Americi. Ovu "medijsku prezastupljenost Katoličke crk­ve", kako su je protestanti nazvali, koristili su nažalost mnogi na štetu njezinoga javnog ugleda i unosili i unose veliku zbrku glede dvojice najpopularnijih papa 20. stoljeća i općenito povijesti Crk­ve suprotstavljajući ih jednoga drugomu.

Osim izdvojenih tekstova, u novom broju Svjetla riječi mogu se pronaći i drugi zanimljivi sadržaji, primjerice reportaža o staračkom domu u sarajevskom naselju Nedžarići, o starim osobama kao nositeljima intelektualnog i društvenog kapitala i iskustva. Zatim, tu su i prilozi o ulozi i mjestu žena u Svetom pismu, o iskustvu svetoga njemačke filozofkinje i mističarke Edith Stein te o Heideggerovom i krš­ćanskom antihumanizmu, o odluci za nenasilje kao mogućem izboru svakoga pojedinca, pa i onih koji su pretrpjeli ili upravo trpe nasilje, o religijskom fanatizmu koji je od svih fundamentalizama i dogmatizama najisključiviji i najopasniji.

Kao i obično tu su redovite stranice posvećene: roditeljima i djeci, Franjevačkoj mladeži i Franjevačkom svjetovnom redu, stranice Kruha sv. Ante, ali i brojne vijesti iz Crk­ve, društva i kulture.

Pratite portal Svjetla riječi: www.svjetlorijeci.ba